Industrijska proizvodnja u eurozoni posustala je u lipnju, uz znatno slabiji rast u energetskom sektoru, pokazali su u četvrtak preliminarni podaci europskog statističkog ureda.

U lipnju je industrijska proizvodnja u eurozoni stagnirala u odnosu na svibanj kad je, prema revidiranom podatku, bila porasla za 0,3 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka.

Na razini EU‑a uvećana je za 0,2 posto, nakon 0,3‑postotnog rasta u prethodnom mjesecu, prema revidiranom izračunu.

Najsnažnije je na oba područja na početku ljeta porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,0 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,5 posto u Uniji, tek nešto slabije nego u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja energije znatno je pak usporila, na 1,5 posto u eurozoni i na 1,0 posto na razini EU‑a. U svibnju bila je porasla za 2,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,9 posto na razini Unije.

Najviše je pak u lipnju na mjesečnoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,4 posto u eurozoni i za 0,9 posto u Uniji. Još u svibnju bila je na oba područja porasla za 0,5 posto.

Hrvatska uz Dansku

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u lipnju Danska, za 5,4 posto.

Blizu je i Hrvatska sa skokom proizvodnje u lipnju za 5,2 posto u odnosu na svibanj, najsnažnijim od prosinca 2024. godine. Industrija je tako na početku ljeta povećala proizvodnju na mjesečnoj prvi puta u ovoj godini. U svibnju bila je pala za 2,0 posto.

Treće mjesto dijele Litva i Finska s rastom proizvodnje u lipnju za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Luksemburgu, od 10,7 posto.

Slijedi Portugal gdje je smanjena za 3,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, pokazuju tablice.

Nešto više energije

I godišnja usporedba pokazuje, više-manje, stagnaciju industrijske prozvodnje u eurozoni u lipnju, drugi mjesec zaredom, prema revidiranim podacima za svibanj.

Na razini Unije porasla je za 0,6 posto, istim tempom kao i u svibnju, prema revidiranom podatku.

Najviše je u eurozoni na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 0,9 posto. Na razini EU-a najsnažniji rast bilježili su sektori intermedijarnih i kapitalnih dobara, za nekih jedan posto.

Najviše je pak na oba područja smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,9 posto na razini Unije.

Skok u Litvi

Najsnažnije je na godišnjoj razini u lipnju poskočila industrijska proizvodnja u Litvi, za 7,7 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 6,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju uvećana za 4,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najsnažnije od studenog. U svibnju bila je na godišnjoj razini pala za 1,1 posto.

Blizu je i Mađarska s rastom industrijske proizvodnje u lipnju za 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Luksemburg je pak bilježio najsnažniji pad proizvodnje i na godišnjoj razini, za 7,9 posto.

Slijedi Rumunjska gdje je smanjena za 5,6 posto.