Energetski projekti i politika hrvatske Vlade dio su nastojanja za osiguranjem dovoljnih količina energenata i diverzifikacijom dobavnih pravaca za europske potrebe, od čega bi znatnu korist trebala imati hrvatska industrija i stanovništvo, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na današnjem forumu Veleučilišta Vern posvećenom hrvatskim energetskim potencijalima.

Uspješna nacionalna energetska politika mora biti uklopljena u regionalne pa i šire okvire i u tom kontekstu Hrvatska razvija svoje energetske projekte, kaže Vrdoljak.

U tom smislu spomenuo je Jadransko-jonski plinovod i LNG terminal. Oba projekta po njegovim se riječima dobro razvijaju - što se tiče IAP-a, on je dominantno u fazi političkih kontakata uključenih zemalja, a za LNG je u suradnji s Europskom komisijom utvrđeno da treba biti u klasteru s plinovodima u okruženju.

Vrdoljak kaže da ni IAP ni LNG terminal ne trebaju Hrvatskoj samoj, jer se očekuje da će količine plina iz Jadrana i kopnenog dijela Hrvatske uskoro biti tolike da će premašivati hrvatske potrebe.

Očekuje velik interes za eksploataciju nafte i plina iz potencijalnih jadranskih i kopnenih nalazišta, a Azra Bračković iz ExxonMobila kaže da angažman naftnih kompanije donosi brojne koristi lokalnoj industriji i stanovništvu.

U pogledu Ine, ministar Vrdoljak je najavio sljedeću rundu pregovora s MOL-om napomenuvši da se ne mogu zanemariti sudske presude prema kojima je ugovor o upravljačkim pravima i plinskom poslovanju temeljen na korupciji.

Vrdoljak kaže da bi najbolje rješenje bilo kad bi Hrvatska mogla otkupiti MOL-ov udjel u Ini, ali to se ne može zbog povećanja javnog duga. Drugo prihvatljivo rješenje bio bi dogovor s MOL-om tako da Mađari shvate da ne mogu sami upravljati Inom, a treće dolazak novog strateškog partnera, kaže ministar.

Tko god bio Vladin strateški partner u Ini, Vlada inzistira na ulaganjima u upstream (istraživanje i proizvodnju) od dvije milijarde dolara u sljedećih pet godina i milijardu i pol dolara u downstream (rafinerije i maloprodaja), kaže Vrdoljak.

Na skupu se razgovaralo i o tržištu električne energije, koje bi do kraja godine trebalo obilježiti otvaranje burze električne energije te o obnovljivim izvorima energije pri čemu je Agrokorova iskustva u bioplinskim elektranama predstavio direktor Agrokor energije Herman Seidl.

Rasprava o obnovljivim izvorima donijela je kraću polemiku ministra Vrdoljaka i Tonija Vidana iz Zelene akcije - dok je prvi tvrdio da su visoke tarife za obnovljive izvore povisile cijenu struje u Europi unatoč niskim proizvođačkim cijenama, drugi smatra da je to tako zbog prevelikih poreznih opterećenja te općenito zamjerio Vrdoljaku da zaboravlja obnovljive izvore. Ovaj mu je pak odgovorio kako je u najmanju ruku upitno treba li država poticati ulaganja u kojima se ne ugrađuje hrvatska oprema i ne zapošljavaju hrvatski radnici te naglasio da nema ništa protiv ekonomski održivih ulaganja u obnovljive izvore.