Slabo punjenje proračuna i rast rashoda iznad plana činjenica su poznata već nekoliko mjeseci, no Vlada Jadranke Kosor kao ni ministar financija Ivan Šuker nisu još javnosti predstavili plan za izbjegavanje nadolazeće fiskalne krize.

Iako se „zna“ da će izvanredna sjednica Sabora na kojoj će se izglasavati rebalans proračuna biti za deset dana, javnosti, osim neslužbenih najava iza kojih nije stao niti jedan član Vlade, nije poznata niti jedna fiskalna mjera koju Vlada misli provesti. Čak i SDP ovoga puta prije Vlade nudi konzistentan i sveobuhvatan fiskalni plan kako prevladati krizu proračuna.

Iako su mediji „informirani“ o Vladinom planu o uvođenju poreza na banke kao i o navodnom zaključku da prostora za rezanje rashoda više gotovo nema, još je nepoznato u kojem će smjeru krenuti Šuker. Hoće li rebalans bazirati na smišljanju metoda kako popuniti proračunsku rupu ili će znatnije zarezati u rashode, tek treba vidjeti.

Europska iskustva i praksa daju često različite i nespojive recepte za prevladavanje krize, no razlika između Hrvatske i gotovo svih država EU krije se u činjenici da su one već izašle iz recesije, a Hrvatska nije. Negativne posljednje kvartale imale su još samo Grčka i Irska dok eurozonu u izlasku iz recesije predvodi Njemačka sa 2,2 posto rasta, a EU 27 predvodi Litva sa iznenađujućih 2,9 posto rasta.

Europska iskustva i planovi:
Austrija se odlučila za proračunsku štednju i rezanje subvencija i jamstava radije nego u dizanje poreza. Plan je u 2011. javnu potrošnju smanjiti za 1,7 milijardi eura kroz smanjenje proračuna svih ministarstava za 3,6 posto. Specijalnim porezom na banke planira se prikupiti 500 milijuna eura.

Bugarska upravo razmatra dizanje izravnih i indirektnih poreza te kreće u borbu s poreznom evazijom. Na prodaju će biti ponuđeni udjeli u državnim kompanijama, a smanjuju se i državne investicije. Jedini rast doživjet će mirovine i to za čak 9 posto.

Češka Republika usvojila je paket ušteda težak 3,2 milijarde eura. Srezana su socijalna davanja, a kao i u Hrvatskoj povećan je PDV, ali i trošarine. O reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava odluku će donijeti nova vlada.

Danska je najavila proračunske uštede u naredne tri godine od 3,2 milijarde eura. Ukidaju se prava nezaposlenima i obiteljima, a srezane su i plaće ministara. U proračunu je smanjen izdatak za pomoć siromašnim državama, a planirano smanjenje poreza je odgođeno. U javnom sektoru ukida se 20.000 radnih mjesta.

Francuska planira smanjiti javnu potrošnju za 45 milijardi eura. Na tri godine zamrznuta je javna potrošnja osim na mirovine i plaćanje kamata na državni dug. Ministarstva moraju u istom periodu svoje troškove srezati 10 posto. Zatvaranjem poreznih rupa planira se proračunu osigurati 5 milijardi eura. Diže se starosna dob za odlazak u mirovinu, a planira se uvesti i poseban porez na banke.

Njemačka od 2011. do 2014. želi smanjiti potrošnju 80 milijardi eura. U tom periodu izdaci za socijalna prava smanjit će se 30 milijardi eura. Ukida se 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru, a uvode se novi porezi za nuklearne elektrane i zračni promet, te posebni porez na banke. Režu se subvencije građanima i tvrtkama.

Grčka će u naredne četiri godine uštedjeti 35 milijardi eura. Plaće u javnom sektoru su zamrznute do 2014., PDV je sa 21 posto podignut na 23 posto, dob za odlazak žena u mirovinu podignuta na 65 godina, porezi na duhan, alkohol i gorivo podignuti 10 posto. Državni službenici koji zarađuju iznad 3.000 eura mjesečno nemaju više pravo na božićnicu, uskrsnicu i regres. Uveden je novi porez na visoko-profitabilne kompanije.

Mađarska se od bankrota spasila 20 milijardi eura vrijednim sporazumom s MMF-om. Zamrzavanjem državne potrošnje, štednjom i uvođenjem posebnog poreza na banke (traje tri godine) planira se ostvariti 430 milijuna eura. Državni dužnosnicima plaće su srezane do 15 posto, a planira se i smanjenje poreza kako bi se potaklo zapošljavanje.

Italija se odlučila na krizne mjere kojima će uštediti 24 milijarde eura u naredne dvije godine. Državne plaće zamrznute su na tri godine, a zastupnicima su i smanjene. Uvode se novi porezi na opcijske dionice i bonuse menadžera. Lokalna samouprava morat će uvesti štednju u bolnicama i školama i drugim službama. Porezna služba želi udarom na poreznu evaziju izbjeći godišnji gubitak za proračun u iznosu do 120 milijardi eura. Moguće su nove državne investicije u javne radove.

Litva je već u lipnju provela raspravu u parlamentu o novim mjerama protiv krize. Produljeno je zamrzavanje plaća javnih službi te će se postupno dob za mirovinu dići na 65 godina. Planira se rezanje porodiljnih prava, a alkohol i lijekovi će biti oporezovani po višim stopama. Nove mjere trebaju osigurati trećinu od ciljanih 1,2 milijardi eura ušteda da se deficit snizi na 3 posto.

Poljska planira uštedu od 14,4 milijardi eura u naredne dvije godine. Vlada je predvidjela ograničavanje javne potrošnje na 1 posto iznad stope inflacije, no ta se mjera razmatra jer nova Vlada strahuje da će ograničiti rast.

Portugal planira uštediti 11 milijardi eura u naredne četiri godine. Višim činovnicima i političarima plaće su snižene 5 posto, a PDV povećan jedan postotni bod. Korporacijski porezi su povećani, a uvedena je i nova stopa poreza na dohodak od 45 posto za plaće iznad 150.000 eura godišnje. Smanjeni su socijalni izdaci, a država planira prodajom imovine osigurati 6 milijardi eura za proračun.

Rumunjska vlada jedva je preživjela glasanje o povjerenju zbog predloženih mjera štednje. MMF posudbu 20 milijardi eura uvjetuje rezanjem plaća i mirovina. Plaće javnih službi smanjuju se do 25 posto, a mirovine do 15 posto. Dob za odlazak u mirovinu se diže.

Slovačka ima novu vladu koja tek treba predstaviti svoje mjere. Slovačka ove godine na međunarodnom tržištu mora prikupiti između 6 i 8 milijardi eura prodajom obveznica.

Slovenija predlaže rezove u bonusima javnog sektora. Minimalna plaća je znatno podignuta, te se dižu stope trošarina. Premijer Borut Pahor je najvio da će se svaki manjak u proračunu nadoknaditi porezima.

Španjolska je u svibnju usvojila plan uštede 15 milijardi eura, nakon što je u siječnju već odlučila uštediti 50 milijardi eura. Državnim službenicima plaća je snižena 5 posto i zamrznuta. Javne investicije srezane su za 6 milijardi eura, dok je lokalna samouprava uštedila 1,2 milijardi eura. Mirovine su zamrznute, a ukida se naknada za rođenje djeteta od 2.500 eura. Povećan je PDV, a smanjena pomoć siromašnim državama.

Velika Britanija će do 2014.-15. smanjiti deficit za 113 milijardi funti. Najnovije mjere nove vlade uključuju rast PDV-a i uštede na socijalnim davanjima.Posebnim porezom na banke godišnje će se prikupiti 2 milijarde funti. Većina ministarstava svoje će troškove morati smanjiti 25 posto do 2015. godine. Porez na kapitalnu dobit za one s najvećim prihodima diže se sa 18 na 28 posto.