Prema Globalnom inovacijskom indeksu-GII za 2026., kojeg objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), Hrvatska je na 46. mjestu od 139 analiziranih zemalja, što je pad u odnosu 40. mjesto u 2025., dok je Švicarska i dalje prva, izvijestili su iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

WIPO je Globalnim inovacijskim indeksom za 2026. obuhvatio 139 zemalja i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera, pri čemu je Švicarska na prvom mjestu već 16. godinu za redom. Slijede je Švedska i SAD. Četvrto mjesto ′učvrstila′ je Republika Koreja, potom slijedi Singapur na 5., Ujedinjeno Kraljevstvo je na 6., dok je Kraljevina Nizozemska napredovala na 7. mjesto. Finska je na 8., Danska na 9. mjestu, a Kina je zadržala 10. mjesto kao jedino gospodarstvo sa srednjim dohotkom među globalnim inovacijskim liderima.

Europa prema tom indeksu ponovno čini najveći dio vodeće skupine, sa 14 od 25 inovacijskih lidera, pri čemu je Austrija napredovala na 18. mjesto, iznose iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Hrvatska slabija u odnosu na prethodnih par godina

Hrvatska je prema indeksu GII za 2026. svrstana na 46. mjesto, pri čemu iz Zavoda navode da dostupnost podataka i promjene u okviru GII modela utječu na međugodišnje usporedbe GII rangova te je statistički interval pouzdanosti za rang Hrvatske u GII 2026. između 45. i 47. mjesta. To je u odnosu na 2025. pad jer je tada Hrvatska bila rangirana između 39. i 43. mjesta, a 2024. između 41. i 45. mjesta.

Unutar skupine od 54 zemlje s visokim dohotkom, Hrvatska je prema GII-ju za 2026. na 40. mjestu, što je također slabija pozicija od one za 2025. kada je bila na 37. mjestu.

"Pala′ je i među 39 rangiranih gospodarstava u Europi na 28. mjesto, s 26. i 27. na kojima je bila u prošle dvije godine, a i u odnosu na BDP Hrvatska postiže rezultate ispod očekivanja za svoju razinu razvijenosti, što se tumači lošijim nego u prethodnom razdoblju kada je postizala rezultate na razini očekivanja za svoju razinu razvoja. Time se 2026. vratila i na poziciju iz 2024., kada je inovacijski učinak bio niži od očekivanog za razinu razvijenosti.

Prema rezultatima inovacija, Hrvatska je rangirana na 47. mjestu, što je lošije od 41. mjesta u 2025., a manja joj je pozicija i prema ulaznim čimbenicima inovacija (tzv. innovation inputs) u čemu je za 2026. na 44. mjestu, dok je u godini prije bila na 40.

U odnosu pak na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije, Hrvatska ostvaruje više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije, kao i u prethodnoj godini, pa je tako od 7 temeljnih područja obuhvaćenih GII-om u području infrastrukture na 39. mjestu, što je također pad sa lanjskog 16. mjesta.

U području ljudskog kapitala i istraživanja je pala sa 40. na 43. mjesto, kao i u području znanja i tehnologije sa 37. na 44., a pad bilježi i području poslovne sofisticiranosti u čemu je za 2026. na 55. mjestu, a lani je bila na 53.

U najslabije rangiranom području institucija je na 67. mjesto, što je isto lošije od lanjskog 65., dok je u području marketinške sofisticiranosti zabilježila napredak na 50. mjesto s lanjskog 54.

Najbolja u omjeru učenika i nastavnika u srednjim školama

Iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvododaju da su u svih sedam područja rezultati Hrvatske niži od prosjeka europskih država, a da su prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske omjer učenika i nastavnika u srednjim školama - rang 2 nakon prethodnog 1, zatim sustav upravljanja okolišem - rang 21. a prethodni 6, te diverzifikacija domaće industrije - rang 10 s prethodnog 8.

Ističe se i vrijednosti poduzeća tzv. jednoroga u odnosu na BDP - s rangom 22 nakon prethodnog 14, a poboljšan je i izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Ipak, u rangiranju Hrvatske u gotovim svim inovacijskim podindeksima, osim korištenja inovacijskih i komunikacijskih tehnologija, zabilježen je pad za 2026. u odnosu na 2025.

Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističe se pad u području demografske dividende, ali i pozitivan pomak u područjima razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije te pogodnostima za poslovanje i u politici kulture poduzetništva.