Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU-ovih fondova povukli više od 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna, pri čemu su najuspješniji bili Rijeka i Komiža, prenosi portal gradonačelnik.hr.

Prošle su godine gradovi, kako se navodi, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017. , a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli više od 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući te dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik s povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova.

U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita Grad Komiža s 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku. Slijede Pleternica s ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik s 1.157 te Opuzen s 1.117 kuna. U prvih 10 su još Grubišno Polje, Nin, Otok, Pazin, Hvar i Prelog.

Gledajući po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova, prošle je godine najuspješnija bila Rijeka s udjelom većim od 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.

Portal gradonačelnik.hr napominje da su dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nositelji projekata, ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Stoga je realno da je iznos ostvarenih sredstava u dijelu gradova i veći.

Ludbreg i Zadar najbolji u pet godina

U petogodišnjem razdoblju najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita - povlačio je prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu su Križevci s prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina, a slijede Komiža, Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova - više od sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

Ulaže se u ekologiju, baštinu, razvoj...

Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju EU fondova kad se gleda petogodišnje razdoblje, a ove je godine već prijavio projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako se najviše ulaže u ekologiju i zaštitu okoliša - sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna, reciklažno dvorište vrijedno 5 milijuna kuna.

Nakon što su 2016. godine završili obnovu kulturnog i društvenog centra Zadra, Kneževe palače, u Zadru su privukli sredstva za susjednu - Providurovu palaču, te parterno uređenje zadarskih bedema zahvaljujući kojima su postali UNESCO grad. Ove su godine započeli i s projektom uređenja Centra za mlade na prostoru bivše vojarne, a u području poduzetništva realizirali su do sada projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike - COIN coworking Zadar, te također projekt rekonstrukcije poduzetničkog inkubatora - InZad 2.0.

"Rijeka europske fondove kao važan izvor financiranja koristi još od pretpristupnog razdoblja, a nakon ulaska u EU, realizaciju mnogih velikih projekata usmjerili smo u tom pravcu. Pripremali smo se za to, znali smo da ćemo na EU fondove moći računati, i zato smo imali velik broj spremnih, dobro pripremljenih projekata i iskoristili smo priliku koja nam se pružila", ističe gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Trenutno se na području Grada Pleternice provode se 22 EU projekta kojima je nositelj/partner Grad Pleternica ili njegove ustanove i tvrtke vrijedna oko 360 milijuna kuna. Gradonačelnica Antonija Jozić ističe kako na svaku kunu izvornog proračuna dolazi čak 15 dodatnih kuna iz europskih fondova

"Siguran sam da ćemo kroz kvalitetne programe s kojima ćemo ići prema EU fondovima i dalje konstantno ulagati te tako u budućnosti biti grad jednosmjenske nastave, snažnog gospodarstva, potpune infrastrukturne pokrivenosti i povezanosti, a snažno ćemo brinuti i o kulturnoj baštini′, kaže gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.

Jedan od najznačajnijih i svakako najvažnijih projekata koji se realizira uz pomoć europskog novca u Šibeniku, je obnova i revitalizacija šibenskih tvrđava prepoznatljivog fortifikacijskog sustava sačinjenog od tvrđava, pa je tako nakon cjelokupne obnove tvrđava sv. Mihovil i Barone, ove godine započela revitalizacija tvrđave sv. Ivana, gdje je za projekt vrijedan 49 milijuna kuna Grad Šibenik iz Fonda za regionalni razvoj osigurao čak 41 milijun kuna. Tu je i najveći projekt uređenja sustava odvodnje i kanalizacije u povijesti Šibenika, tijekom kojeg će biti uređene 23 pripadajuće ulice, a koji će Šibenik pozicionirati kao jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s 99 postotnom pokrivenosti stanovništva vodovodnom mrežom.

Grad Lipik je, među ostalim, EU-ovim novcem izgradio poduzetnički inkubator, a provodi i projekte iz područja prekogranične suradnje, poduzetništva, turizma i socijale, energetsku obnova stambenih zgrada, društvenih domova te vrtića i škola, kao i izgradnja novog vrtića u Poljani.