Od usluga elektroničkih komunikacija hrvatski građani su i u 2025. najviše koristili govorne usluge u mobilnoj mreži te pristup internetu putem mobilnih i fiksnih mreža, odnosno njih 80 posto od anketiranih tisuću ispitanika, izvijestila je u petak regulatorna agencija HAKOM.

HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) utvrdila je to uz ostalo u svom godišnjem istraživanju o navikama korištenja i zadovoljstvu korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga u 2025., koje je provela u studenome 2025. na uzorku od tisuću ispitanika u suradnji s agencijom 4 Market Research.

"Istraživanje je pokazalo da se osnovne korisničke navike u posljednje tri godine nisu bitno promijenile, uz istodobno vidljive postupne promjene u tehnologijama pristupa internetu, strukturi korištenih usluga i razini zadovoljstva korisnika", ističu iz HAKOM-a..

U zadnje tri godine poraslo je korištenje mobilnog interneta za kućanstvo (Homebox, pokućni internet i sl.), sa 34 na 40 posto njih koji to koriste, uz istodobno manje korištenje fiksne govorne usluge, sa 56 na 48 posto.

Manje su koristili i IPTV uslugu, njih 35 posto, dok je primjerice u 2023. takvih bilo 44 posto, a zabilježen je i manji udio ispitanika koji navode korištenje društvenih mreža, video i audio streaminga te digitalnih publikacija, dok su chat aplikacije i video pozivi i dalje najčešći oblici komunikacije.

Tradicionalne govorne pozive svakodnevno koristi oko 28 posto ispitanih, SMS poruke njih oko 20 posto, uglavnom za neki oblik sigurnosne autentifikacije, dok su među aplikacijama za razmjenu poruka i poziva najkorišteniji WhatsApp, Viber i Facebook Messenger.

Kao i i u prethodnim istraživanjima, i u 2025. najviše ispitanih ili 77 posto uslugu pristupa internetu ostvaruje u sklopu paketa usluga, a 91 posto smatra da imaju sve usluge koje su im potrebne.

Vezano za tehnologije pristupa internetu i u 2025. se nastavio rast korištenja priključaka na svjetlovodnim/optičkim mrežama, uz pad korištenja ADSL/VDSL i kabelske tehnologije, što je u skladu s razvojem tržišta i infrastrukture s većom dostupnošću optičkih priključaka, naglašavaju iz HAKOM-a.

Što se tiče brzine pristupa internetu, 37 posto ispitanih je reklo da ne zna kojom se brzinom interneta koristi, a među onima koji znaju i imaju brzinu pristupa manju od 100 Mbit/s 39 posto je navelo da ni nema potrebu za većom brzinom, a od njih gotovo 70 posto je reklo da im je trenutačna brzina dostatna za korištenje zahtjevnijih multimedijskih usluga.

Ispitanike su pitali i o cijenama, ako bi se primjerice povećale za 10 posto tada bi njih 27 posto promijenilo operatora, za što iz HAKOM-a kažu da ih je znatno manje nego u prethodnom istraživanju, pri čemu je zabilježen i blagi porast onih koji su spremni platiti više za veće brzine pristupa internetu.

"Niža cijena konkurencije i dalje je najčešći razlog promjene operatora, no sniženje cijene mora biti veće od 10 posto kako bi potaknulo većinu korisnika na promjenu", iznose iz HAKOM-a.

Dodaju da je istraživanje pokazalo da su korisnici i zadovoljniji uslugama nego prije - oko 70 posto njih s fiksnim internetom, a 65 posto sa mobilnim internetom za kućanstvo, a sličan postotak njih je zadovoljan i sa kontaktiranjem korisničkih službi operatora, odnosno više su zadovoljni kvalitetom odgovora nego brzinom javljanja.

Negativna iskustva na internetu, poput kibernetičke napada, uznemiravanja ili sl. u 2025. prijavilo je nešto malo više od 15 posto ispitanika, a više njih nego u prethodnom istraživanju naveli su da su to najčešće prijavljivali policiji ili platformama na kojima su se određeni incidenti dogodili.