Troškovi uvoza hrane mogli bi ove godine dosegnuti rekordna gotovo dva bilijuna dolara, procijenila je u petak agencija UN-a za hranu, upozoravajući da su najsiromašnije zemlje zbog visokih cijena znatno smanjile uvoz.

Svjetske cijene hrane skočile su na rekordne razine u ožujku nakon što su ruske vojne snage ušle u Ukrajinu, važnog izvoznika žitarica i uljarica.

Oružani sukob blokirao je izvoz ukrajinskih žitarica preko luka na Crnom moru, a zapadne sankcije Rusiji izazvale su probleme i u ruskom izvozu.

Rast cijena naknadno je usporio, a FAO upozorava da poskupljenja nesrazmjerno snažno utječu na ekonomski ranjive zemlje, a trend bi se trebao protegnuti na sljedeću godinu, iako bi se opskrba trebala poboljšati.

"Zvoni na uzbunu, gledano iz perspektive sigurnosti hrane", zaključila je agencija UN-a u prognozama o opskrbi hranom koje objavljuje dva puta godišnje.

Procjenjuju da će troškovi uvoza hrane ove godine dosegnuti oko 1,94 bilijuna dolara, što bi predstavljalo 10-postotno povećanje u odnosu na 2021. Skok je veći nego što se očekivalo.

U zemljama s niskim dohotkom obujam uvoza hrane smanjio se za 10 posto, a troškovi su se zadržali na prošlogodišnjoj razini, što signalizira sve veće probleme s dostupnošću hrane.

"Uvoznicima je teško financirati sve veće međunarodne troškove, što potencijalno nagovješćuje da je njihova otpornost na više međunarodne cijene slomljena", upozorio je FAO.

Troškovi uvoza poljoprivrednog inputa, poput gnojiva, čija proizvodnja zahtijeva puno energije, porast će ove godine gotovo 50 posto, na 424 milijarde dolara, što će neke zemlje prisiliti da ih manje kupuju i koriste, dodaju.

To će pak neizbježno dovesti do slabije produktivnosti, smanjene dostupnosti domaće hrane i "negativnih posljedica po globalnu poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane" u 2023. godini, upozoravaju.

U sezoni 2022./23. godine FAO predviđa blagi rast proizvodnje pšenice, za 0,6 posto, na rekordnih 784 milijuna tona, ali napominje da se povećanja očekuju uglavnom u Kini i Rusiji. U ostatku svijeta zalihe će se smanjiti za osam posto, izračunali su.

Proizvodnja krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, smanjit će se pak po njihovim procjenama za 2,8 posto.

Pproizvodnja uljarica trebala bi se pak oporaviti i porasti za 4,2 posto i dosegnula najvišu razinu u povijesti, a porast će i proizvodnja šećera, za 2,6 posto.

Proizvodnja riže trebala bi se pak zadržati na prosječnoj razini, zahvaljujući nesmanjenim zasijanim površinama u Aziji i oporavku proizvodnje u Africi, procjenjuju.