Europa bi trebala zakočiti potražnju kako bi riješila energetsku krizu i ne može se dugo nositi s visokim cijenama plina, upozorio je šef njemačke energetske kompanije RWE Andree Stracke.

Europi prijeti najveća kriza u opskrbi plinom u povijesti nakon što je ruski Gazprom obustavio isporuke plinovodom Sjeverni tok 1 zbog, kako tvrde, problema s turbinom koji su izavale zapadne sankcije.

Zapad je Moskvi uveo sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu, a Gazprom se našao na udaru nakon što je poslao turbinu na servis Siemens Energyju. Njemačka kompanija planirala ju je servisirati u Kanadi koja je zbog sankcija blokirala njezin povrat u Rusiju.

Obustava je dodatno potaknula cijene plina na europskom tržištu, prisilivši ujedno mnoge zemlje da se pripreme za moguće racioniranje potrošnje i da građanima i kompanijama priteknu u pomoć s plaćanjem računa.

EU je u srpnju od 27 država članica zatražio da ove zime dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto, a ministri energetike trebali bi u petak razmotriti i mogućnost ograničenja cijena.

Šef njemačkog RWE-a smatra da ograničenje cijene plina neće pomoći u energetskoj krizi, sugerirajući kao moguće rješenje smanjenje potražnje.

„Morate imati dozu razaranja potrošnje jer bi opskrba mogla biti brža. Visoke cijene dobar su razlog da se potražnja zakoči, ali znamo da je to politički teško", istaknuo je Stracke na skupu u Italiji.

"Svijet živi u ciklusima"

Šef njemačke kompanije smatra da Europa neće trajno odustati od ruskog plina, budući da su troškovi za kompanije i kućanstva veliki.

„Svijet živi u ciklusima. Sumnjam da si Europa može na dulje vrijeme može priuštiti ovako visoke cijene energije".

Upozorio je i da bi Europa, ako želi više ukapljenog plina, morala više ulagati u terminale na kopnu.

"Plutajući skladišni prostori (FSRU) trebali bi biti kratkoročno rješenje", rekao je Stracke.

Analitičari procjenjuju da će Europa u sljedećih 10 godina morati uvesti oko 200 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina kako bi postupno ukinula uvoz ruskog plina.

"LNG je skup"

Njemačka, najveći europski uvoznik ruskog plina, treba oko 40 milijuna tona LNG-a da zamijeni 50 milijardi kubičnih metara plina koji je cjevovodima stizao iz Rusije.

Šef energetskog regulatora Klaus Müller rekao je da bi Njemačkoj ove zime trebala biti stavljena na raspolaganje do tri plutajuća termina za uvoz LNG-a i šest do sedam u 2023.

LNG terminalni su važni da bi se spriječila nestašica plina, „ali LNG je skup", naglasio je Müller.

"Najgore tek dolazi"

Glavni izvršni direktor njemačkog uvoznika plina Unipera Klaus-Dieter Maubach tvrdi da najgore tek dolazi budući da će cijene nastaviti rasti zbog zabrinutosti za opskrbu iz Rusije tijekom jeseni i zime.

„Rekao sam to više puta tijekom godine. Najgore tek dolazi", kazao je Maubach, prema izvješću CNBC-ja.

„Cijene su na veleprodajnom tržištu 20 puta više nego prije dvije godine. Dvadeset puta više! Zato mislim da moramo imati doista otvorenu raspravu sa svim odgovornim osobama o tome kako to popraviti", dodao je.

Uniper je krajem kolovoza od vlade u Berlinu zatražio novi hitan zajam, od četiri milijarde eura, povrh već iskorištenih devet milijardi, kako bi se mogao nositi sa snažnim rastom tržišnih cijena.

U srpnju vlada mu je osigurala 15 milijardi eura pomoći, preuzevši 30-postotni vlasnički udio i obećavši devet milijardi eura kreditne linije putem državnog zajmodavca KfW-a.

Zbog naglog smanjenja ruske opskrbe plinom putem plinovoda Sjeverni tok 1 na Baltičkom moru, Uniper je morao kupovati plin na fizičkom tržištu po znatno višim cijenama kako bi ispunio svoje ugovorne obveze, pa ima problema s likvidnošću.

U prvoj polovini godine kompanija je poslovala s neto gubitkom od 12,3 milijarde eura.