Europska unija namjerava utrostručiti ulaganja u istraživanje i razvoj energetskog sektora, čime bi se ozbiljnije uključila u tehnološku utrku s Japanom i SAD-om te preko obnovljivih izvora smanjila emisiju štetnih plinova. Prema nacrtu Europske komisije (Strategic Energy Technology Plan), koji će biti predstavljen ovaj tjedan, EU će u idućih deset godina izdvajati godišnje oko 8 milijardi eura.

Najviše novca otpadu
Investicije u razvoj solarne energije u navedenom bi razdoblju mogle iznositi 16 milijardi eura, u energiju vjetra ulaganja su procijenjena na 6 milijardi, nuklearnu energiju 7 milijardi, dok u energiju biomase i otpada Unija namjerava uložiti 9 milijardi eura. Nadalje, 13 milijardi eura potrebno je uložiti u inovativne tehnologije za skladištenje ugljičnih plinova, odnosno u tehnologije koje bi usmjeravale ugljični dioksid iz postrojenja prema podzemlju gdje bi dolazilo do izgaranja. "Moramo potaknuti naše najbolje mozgove na prelazak novih granica u znanosti vezanoj uz dobivanje materijala, i u kemiji i u fizici, a isto tako i nanotehnologiji te biotehnologiji. Moramo pronaći nove i bolje načine dobivanja i potrošnje energije", navodi se u još neobjavljenom energetskom nacrtu koji je dobila agencija Reuters. U njemu se kaže i kako EU više "ne može samo sjediti i čekati nove napretke u laboratorijima koji obično dugo putuju do tržišta". Prema pisanju Reutersa, nacrt se više fokusira na potrebne novčane iznose, dok se izvori novca gotovo ne spominju. Poznato je tek da bi novac dolazio i iz javnog i iz privatnog sektora. Cilj energetske strategije je znatno smanjenje emisije plinova koje se smatra uzrokom klimatskih promjena, no isto tako važno je smanjiti ovisnost o skupoj nafti i plinu. "Znamo da će tehnologije, koje proizvode male količine štetnih plinova, jednog dana postati troškovno isplative. Stoga je ključno pitanje hoće li EU biti njihov uvoznik ili izvoznik", rekao je jedan neimenovani dužnosnik EU, dodavši kako "Europa mora biti u startnoj poziciji". U Bruxellesu smatraju da će razvoj novih, čistih tehnologija potaknuti stvaranje novih radnih mjesta. Među ostalim, u nacrtu je navedeno kako bi razvoj energije vjetra, uz više fokusa na more gdje snaga vjetra dolazi do izražaja i gdje je javnost manje kritična, mogao stvoriti 250.000 radnih mjesta u idućih deset godina.

Nova radna mjesta
"Više od 200.000 radnih mjesta za kvalificirane radnike može proizvesti solarni energetski sektor, a isti broj ljudi mogu zapošljavati i bioenergetska postrojenja koja bi koristila otpatke kućanstava i poljoprivrede", stoji u nacrtu. U njemu se govori i o nužnosti ulaganja u područja visoke tehnologije koja se smatraju rizična za povrat kapitala. "Sunce kao pogonsko gorivo ili baterije sa deset puta većim kapacitetom - to su tehnologije budućnosti. Za upravljanje njima moramo istražiti složenost fizičkih i kemijskih svojstava koja karakteriziraju materijale", kaže se u nacrtu Europske komisije.

Izdvojeno
Hrvatska strategija u skladu s EU
Hrvatska će preuzeti sve obveze iz ciljeva EU do 2020. godine, uključujući smanjenje emisije stakleničkih plinova i veći udio obnovljivih izvora, navedeno je u strategiji energetskog razvitka Hrvatske. "Udio obnovljivih izvora u neposrednoj proizvodnji električne energije 2020. iznosit će 35 posto", stoji u strategiji. Biomasa bi sudjelovala sa 40 posto, hidroenergija sa 26, vjetar sa 10 posto...