Europska unija nije spremna za potencijalnu plinsku krizu, utvrdio je Europski revizorski sud (ECA), upozorivši da Europska komisija nije definirala cijenu plina koju si kućanstva i kompanije mogu priuštiti i da članice još zaziru od bilateralnih sporazuma o solidarnosti u opskrbi.

EU je u kratkom roku, u više etapa, smanjio uvoz ruskog plina, što je izazvalo krizu u opskrbi, konstatiraju revizori.

U takvim je uvjetima plin naglo poskupio, s 51 euro za megavatsat u kolovozu 2021. na čak 339 eura za megavatsat godinu dana kasnije, podsjećaju, i članice EU-a počele su subvencionirati cijene plina i struje, izdvojivši samo u 2022. oko 390 milijardi eura kako bi ublažile pritisak poskupljenja na kućanstva i kompanije.

Do kraja 2023. EU je uspješno zamijenio Rusiju drugim dobavljačima, a cijene su se stabilizirale, spustivši se početkom ove godine na pretkriznu razinu, navode.

Unija je paralelno u krizi potrošnju plina, za planiranih 15 posto, iako nije jasno je li taj cilj postignut zahvaljujući mjerama ili su pomogli i vanjski faktori, poput visokih cijena i blage zime, stoji u izvješću revizora.

Članice su istodobno napunile skladišta, ali su postizanjem zacrtane razine popunjenosti od 90 posto samo dosegnule razinu iz pretkriznog razdoblja, primjećuju revizori.

EU je pokrenuo i platformu za trgovinu plinom AggregateEU, ali revizori nisu uspjeli utvrditi je li donijela ikakvu dodanu vrijednost u usporedbi s postojećim platformama budući da su se razlike u cijenama u pojedinim članicama iz kriznog razdoblja značajno smanjile prije njezinog pokretanja.

Komisija je istodobno opetovano naglašavala da je cjenovno dostupna energija važna, ali do krize nije definirala ni izmjerila cjenovnu dostupnost, niti je stvorila okvir za eksplicitno rješavanje tog pitanja, ističu revizori.

Bruxelles je 2020. u priopćenju o cijenama i troškovima energije u članicama EU-a naveo da su se cijene u razdoblju od 2015. do 2019. kretale u rasponu od 10 do 40 eura za megavatsat, ali nije komentirao mogu li si građani i kompanije priuštiti energiju po tim cijenama.

U ožujku prošle godine Komisija se složila s procjenama tržišta da bi cijene plina u idućih godinu dana ne bi trebale prekoračiti 50 eura za megavatsat, upozorivši da bi uz tu cijenu bilo teško smanjiti potrošnju, navode revizori.

"To navodi na zaključak da je 50 eura za megavatsat možda plafon čije prekoračenje povlači za sobom promjenu ponašanja kućanstava i kompanija. Komisija nije naznačila da je to plafon cjenovne dostupnosti", pišu.

EU je danas pojačano ovisan o nabavi ukapljenog plina na svjetskim tržištima, što povećava rizik strukturno viših cijena i izraženijih oscilacija u slučaju tijesne opskrbe pa EU mora pojačati naglasak na cjenovno dostupnom plinu, smatraju.

Mnoge članice istodobno i dalje zaziru od sklapanja bilateralnih sporazuma o solidarnosti i neke među njima "predvidjele bi i obustavu isporuka plina susjedu u slučaju krize".

"Komisija je već 2014. znala da bi prekid isporuke ruskog plina značajno utjecao na cijene, ali nije izradila modele o utjecaju na potrošače i na kompanije", rekao je revizor João Leão.