Europska središnja banka podigla je u četvrtak kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, nakon stanke na sredini ljeta, uz procjenu da bi se inflacija zbog poskupljenja energije trebala kroz dulje razdoblje zadržati iznad ciljanih dva posto.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 16. rujna 2,65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,5 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 2,9 posto.

ECB je na lipanjskoj sjednici bio podigao kamatne stope prvi puta u gotovo tri godine, za četvrtinu postotnog boda, kako bi zauzdao inflaciju koju je potaknulo poskupljenje energije zbog rata na Bliskom istoku. Na srpanjskoj sjednici napravili su stanku u promjenama, istaknuvši izraženu neizvjesnost u procjenama inflacije i rizike po gospodarski rast.

Inflacija je pak u kolovozu ponovo izrazitije ubrzala, na 3,3 posto, signalizirajući najsnažniji rast cijena u tri godine. Energija je poskupjela za čak 14,3 posto, nakon 10,3-postotnog rasta cijena na sredini ljeta.

"Sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflatorne pritiske i inflacija će se kroz dulje razdoblje zadržati znatno iznad ciljane razine", istaknulo je upravno vijeće banke u priopćenju s današnje sjednice.

ECB definira stabilnost cijena stopom inflacije od dva posto.

Prelijevanje poskupljenja

Inflacija u eurozoni trebala bi u ovoj godini u prosjeku iznositi tri posto, prema baznom scenariju, potvrdio je ECB procjenu iz lipnja, uz napomenu da bi energetski šok trebao oslabiti.

Podigli su pak procjenu inflacije u idućoj godini, s 2,3 na 2,5 posto. U 2028. trebala bi iznositi 2,1 posto i biti tek marginalno snažnija no što su bili očekivali početkom ljeta.

U četvrtom tromjesečju ove godine trebala bi prema pretpostavkama na tržištu o cijenama energije dosegnuti 3,6 posto i potom oslabiti u prvim mjesecima 2027., odražavajući postupno ′podizanje′ poredbene osnovice u ovoj godini, posebno u ožujku.

SAD i Izrael napali su Iran zadnjeg dana veljače i Teheran je u ožujku preuzeo kontrolu nad Hormuzom, blokirajući de facto tranzit pa su cijene energenata snažno porasle.

U drugom tromjesečju 2027. inflacija bi se trebala se spustiti na 2,5 posto budući da će poskupljenje energije biti znatno blaže nego u istom razdoblju 2026.

No, neizravne posljedice poskupljenja energije prelit će se idućeg proljeća na druge proizvode, napominju u ECB-u.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, trebala bi u ovoj godini iznositi 2,5 posto, potvrdili su prognozu s početka ljeta.

Znatno su pak podigli procjenu temeljne inflacije u 2027., za 0,4 postotna boda, na 2,6 posto, ističući neizravne posljedice viših cijena energije.

U 2028. trebala bi iznositi 2,3 posto i biti neznatno viša no što su prognozirali prije tri mjeseca.

Otporno gospodarstvo

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak ove godine porasti za 0,9 posto, neznatno snažnije no što su bili očekivali na početku ljeta.

Gospodarstvo pokazuje veću otpornost za šok koji je izazvao sukob na Bliskom istoku no što se očekivalo, uz snažniju domaću potražnju oslonjenu na stabilno tržište rada, javna ulaganja i kapitalnu potrošnju kompanija vezanu za umjetnu inteligenciju.

Blago su podigli i procjenu rasta aktivnosti u idućoj godini, za 0,2 postotna boda, na 1,4 posto. U 2028. očekuju marginalno ubrzanje, prema prognoziranoj stopi rasta od 1,5 5 posto.

Izgledi su i dalje jako neizvjesni, uz rizik veće inflacije i slabijeg gospodarskog rasta, ističu u priopćenju.

Ažurirani scenariji skiciraju utjecaj intenziteta i trajanja energetskog šoka na kretanje cijena i na gospodarsku aktivnost, uključujući neizravne i sekundarne posljedice.

Najcrnji scenarij predviđa snažnije i dugotrajnije cjenovne šokove na tržištima energije, uz izrazitije neizravne i sekundarne posljedice. U takvim bi uvjetima inflacija u eurozoni ove godine iznosila 4,0 posto i 5,3 posto u 2027. Značajno bi ubrzala i temeljna inflacija, uz pojačano prelijevanje viših cijena energije na cijene i plaće.

Gospodarstvo eurozone prema tom bi scenariju usporilo ove godine na samo 0,5 posto, uz negativne stope rasta u razdoblju od srpnja do prosinca, utvrdili su stručnjaci. U 2027. aktivnosti bi oslabila na 0,4 posto, uz oporavak u 2028., prema prognoziranoj stopi rasta od 1,6 posto.