Ministarstvo financija uvažilo je zahtjeve umirovljeničkih udruga te će zajedno s povećanjem neoporezivog dijela plaće povećati neoporezive mirovine sa 3400 na 3800 kuna. Ta bi promjena umirovljenicima koji primaju više od 3400 kuna mjesečno trebala donijeti povišicu od pedesetak kuna, dok će milijun zaposlenih, ovisno o plaći, dobiti od stotinjak do tisuću kuna.

Povišica za menadžere

Mirovinu veću od 3400 kuna ima oko 250 tisuća umirovljenika pa će ova promjena, jednako kao i kod zaposlenih, ići na ruku umirovljeničkom srednjem sloju, dok je velika većina umirovljenika s malim mirovinama neće osjetiti jer oni ne plaćaju porez. Povećanje neoporezivog dijela dohotka financijski je dobitak za 150 tisuća menadžera, liječnika, znanstvenika, inženjera... čija su se primanja oporezivala 40 posto. Njihove će plaće mjesečno porasti 400 do tisuću kuna. Povećanjem neoporezivog dijela dohotka sa 2200 na 2600 kuna minimalna će plaća biti potpuno oslobođena plaćanja poreza i prireza na dohodak, već će se teretiti jedino sa 20 posto mirovinskih doprinosa. Prosječna bi plaća zbog spomenutih promjena trebala porasti oko 170 kuna, a povišica bi se trebala vidjeti na plaći u prosincu ako je poslodavci ne odluče zadržati za tvrtku. Plaće bi trebale biti ugovorene u bruto iznosu i u tom se slučaju svako porezno rasterećenje pretače u neto povišicu. No, kako propisi ne zabranjuju ugovaranje plaće u neto iznosu, lako se može dogoditi da radnik na ruke dobije kao i dosad, a razlika završi kod poslodavca.

Lista srama raste

Na godišnjoj razini rasterećenje je teško dvije milijarde kuna, koje su u najvećem dijelu prihod gradova, općina i županija. Ministarstvo financija u pregovorima je s lokalnim jedinicama o nadoknadi gubitka pa se očekuje da će glavninu izgubljenog prihoda lokalci dobiti iz drugih poreznih izvora. Prosječna neto plaća u državi iznosi 5530 kuna, oko sto tisuća radnika zarađuje minimalac, a oko 32 tisuće bez plaće je dva i više mjeseci i imena njihovih poslodavaca nalaze se na listi srama.