- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
EKONOMIJAObjavljeno: 19.08.2011
Car: Uvozni nam lobiji guše projekte za nove proizvode
Podijeli sadržaj: | ||||
PXL Tvrdite da država ne podupire istraživanja i razvoj na pravi način, a dobivate dio sredstava na takav način.
Dobivamo svega 10-ak posto potrebnih sredstava da bi se realizirali definirani projekti. Problem je što je država jedina koja javnim institutima i fakultetima financira istraživanja i razvoj, najčešće u umanjenom iznosu od traženog, pa su takvi i rezultati. K tome, ne vežu se iznosi financiranja i rezultati koji se na temelju toga postižu.
Rade li se kakva unapređenja sustava?
Nacionalna zaklada za znanost je na tome učinila pomak jer da bi oni participirali u financiranju traže 30 posto učešća treće strane. No, ona pak vrednuje samo objavu znanstvenih članaka i želi dio budućih prihoda od korištenja eventualno nastalih patenata. To nigdje nije prošlo pa neće ni kod nas.
Kako uspijevate u tome da vam prihodi rastu?
Lani smo imali 92 milijuna kuna prihoda, što je osam posto rasta i rast ćemo vjerojatno i ove godine. Uz usluge istraživanja i razvoja, uglavnom za Končareva društva, zatim ispitivanja i certificiranja kao i tehničkog nadzora za kupce izvan grupe, najveći prihod prošle i ove godine imamo od prodaje vlastitih proizvoda kroz prodajne kanale grupe.
Kako se nosite s konkurencijom? Ne surađuju sva Končareva društva s vama.
S velikom konkurencijom, koju čine fakulteti, instituti i male privatne tvrtke, nosimo se tako što smo drukčiji i najbolji u poslu koji radimo. No, ponekad su nam problem javni natječaji na kojima se moramo natjecati s onima čija je osnovna djelatnost u potpunosti financirana od države, ponajprije fakultetima. Njihovo pojavljivanje na javnim natječajima za obavljanje stručnih poslova nije fer natjecanje jer njima je to tek dodatni prihod a trgovačkim društvima poput nas to je jedini način stjecanja prihoda. Nadam se da će se takva anomalija, specifična za Hrvatsku, riješiti ulaskom u EU. Znanstvene organizacije kao što su fakulteti i javni instituti koje u konačnosti financira gospodarstvo putem poreza, trebaju imati za znanstvena istraživanja i razvoj novih proizvoda mogućnost direktnog pristupa kupcu, a ne preko javnih natječaja.
Imate li neke ključnu inovaciju koja vam donosi glavninu prihoda?
Polovicu prihoda Institut je lani ostvario od prodaje monitoring sustava za transformatore koji smo sami razvili prije nekoliko godina. Sastoji se od senzora koji mjere različite kemijske i fizikalne veličine i softvera te umjetne inteligencije za analizu koju smo sami osmislili. Globalno imamo svega nekoliko konkurenata, a najvažniji su Siemens i Areva. Sam sustav razvili smo u suradnji s HEP-om kao korisnikom i društvom Končar-Energetski transformatori. Slično smo prije surađivali na razvoju vagonskih pretvarača i pretvarača za grijanje vlakova s HŽ-om, zatim na pretvaračima za pomoćne pogone tramvaja sa ZET-om, a također smo radili na rješavanju pogonskih problema kod Ine i u željezarama, dok nisu privatizirane.
A danas?
Danas strani vlasnici kupuju stranu opremu i ne mare za domaći razvoj. Nama je ta suradnja bila vrlo važna jer smo tako došli do važnih saznanja za razvoj vlastitih proizvoda. No, takav tijek događaja nije se sviđao stranim tvrtkama koje su htjele prodati svoje proizvode i putem "svojih ljudi" ometali su suradnju i kasnije sklapanje ugovora o isporuci domaćih proizvoda.
Zašto smatrate da bi domaće, posebno javne tvrtke, trebale razvijati nove proizvode u suradnji s domaćim istraživačkim i razvojnim organizacijama a ne ih kupovati?
Zato što je takav način suradnje na razvoju novih proizvoda europska tekovina koju se obilato koristi za razvoj industrije.
Nisu li tvrtke obvezne raspisati javne natječaje za sve veće nabave, pa tako i istraživačke i razvojne?
Ne, jer kao i u zakonodavstvu članica Unije, tako i u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi, daje se mogućnost da kupac i proizvođač zajednički izravno uđu u razvoj nekog novog proizvoda. Za to nije potreban javni natječaj. Znači, europske, odnosno njihove domaće tvrtke, naručuju od domaćih proizvođača razvoj novih proizvoda i tako potiču stvaranje potpuno novog lanca vrijednosti unutar svog gospodarstva. Pogledajte kako se Njemačka oporavila od krize upravo zahvaljujući svojoj razvijenoj industriji koja je jako izvozno orijentirana i koja želi biti uključena u izgradnju infrastrukture novopridošlih zemalja EU. Na promociji i lobiranju za ostvarenje tih nastojanja rade njihova predstavništva i politička elita.
Kakva je praksa u Hrvatskoj?
Posljednjih 10-ak godina pod pritiskom uvoznih lobija princip suradnje proizvođača i potencijalnih kupaca sustavno se izbjegava. Umjesto toga, inzistira se na uvoznoj opremi. To rade kako državne tvrtke tako i mnoge privatne. Pogledajte primjer Dalekovoda koji danas gradi svoje vjetroelektrane s uvoznom opremom. Tome svi plješću iako Končar ulaže stotine milijuna kuna u vlastiti razvoj i investira u izgradnju vlastite vjetroelektrane samo da bi stekao referencu i mogao izaći na svjetsko tržište. Ili Hrvatske željeznice, kojima je potrebna hitna modernizacija, a umjesto da razmatraju kupnju hrvatskih električnih vlakova koje zajedno proizvode Končar i Gredelj, oni kupuju američke dizel električne lokomotive za neelektrificirane pruge. Ne razumijem kako to potiče razvoj hrvatskog gospodarstva kad porezni obveznici svake godine saniraju gubitke HŽ-a. Razumijem pak da velike inozemne tvrtke ne žele da im se razvije nova konkurencija.
Ipak Vipnet je kupio upravo od vas tehnologiju za energetski samoodržive bazne stanice.
To je pravi primjer društveno odgovornog ponašanja tvrtke prema sredini u kojoj djeluje. Iako je zbog stranog vlasnika bilo za očekivati da će potrebnu visoko tehnološku opremu za napajanje tražiti u inozemstvu, Vipnet se odlučio kupiti je ovdje. Gotov proizvod kakav su tražili nije postojao, pa se ovdje razvijao jednako kao što bi se morao razvijati vani. No, pozitivan učinak za Hrvatsku je višestruk. Vipnet je potaknuo razvoj u Hrvatskoj i omogućio Institutu, a time i Končaru, da razvije potpuno nov proizvod u svjetskim razmjerima s velikim potencijalom za izvoz. Nažalost, kod nas neki direktori to ne razumiju niti žele razumjeti, a pri tome prije svega mislim na direktore državnih tvrtki.
Ipak sličan posao kao s Vipnetom već ste napravili s tramvajima i ZET-om, ali Končarev električni tramvaj nije prodan nikome u inozemstvu. Kako to tumačite?
Končarev i Gredeljev niskopodni tramvaj bio je najbolji na nekim vanjskim natječajima. Međutim, poništeni su jer ti poslovi nisu bili namijenjeni nama. Možemo se žaliti na "slobodno tržište" ili reći da takve poslove dogovaraju političari a odlučujuću ulogu imaju banke koje prate interese svojih vlasnika.
Da li razvoj novih proizvoda u Hrvatskoj više preferiraju strane ili domaće tvrtke?
Generalno, tu nema razlike. Stvar je potpuno individualizirana jer u Hrvatskoj ima vrlo malo gospodarskog patriotizma. Mi u Institutu uvijek ćemo radije kupiti nešto što je domaće ako je cijena unutar pet do deset posto razlike. Naravno, odbit ćemo onoga tko traži 50 posto više od konkurencije ma čiji on bio. Mi smo sve naše urede i laboratorije opremili s namještajem domaće proizvodnje i dobili vrlo povoljne uvjete. A pogledajte urede državnih službi pa ćete vidjeti kako se razmišlja o boljitku i budućnosti. Po meni takvo ponašanje je jednako štetno kao i korupcija o kojoj se zapravo tek počelo pričati.
Dobili 15 milijuna kuna potpore, a državi uplatili 150 milijuna
Koliko ulažete u razvoj?
U deset godina za razvoj vlastitih proizvoda i usluga uložili smo 40 milijuna kuna, zatim 45 milijuna kuna u istraživačko-razvojnu infrastrukturu, a 12 milijuna kuna u specijalizacije zaposlenika. Za plaće smo isplatili 150 milijuna kuna. Istovremeno, država je od poreza i doprinosa od nas dobila 140 milijuna kuna, a od naših kupaca još 130 milijuna kuna PDV-a. Znači, državni proračun je od nas profitirao sa 270 milijuna kuna, a podržali su nas s 15 milijuna kuna.
Kako se kanite nositi s konkurencijom iz EU?
Svake godine uložimo 6 do 7 milijuna kuna u istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga. Jačamo kompetencije na području opreme za proizvodnju i prijenos električne energije, opreme i sustavima za korištenje obnovljivih izvora kao i opreme za tračnička vozila a sve uz primjenu matematičkog modeliranja fizikalnih pojava, ICT-a, vodikove tehnologije i nadam se uskoro, nanotehnologije.
Jeste li nekonkurentni u okviru EU s obzirom da u Hrvatskoj imamo visoka davanja na plaće?
EU će nam samo prošiti tržišne mogućnosti jer oni trenutno još uvijek zaziru od naših usluga. Porezi na plaće mnogo su manji problem od bolonjskog sustava koji je smanjio kvalitetu novozaposlenih. Do sada smo raspolagali približno jednakim znanjima kao i u najrazvijenijim zemljama, a jeftiniji smo jer na njemačkom Fraunhoferovom institutu stručnjak košta 15.000 eura mjesečno a kod nas tri puta manje.
- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.07. 16:00 | 2812,16 | -2,20 |
-0,08 |
|
CROBEX10* | 03.07. 16:00 | 1683,74 | 0,30 |
0,02 |
|
CROBEX10tr* | 03.07. 16:00 | 1874,30 | 0,33 |
0,02 |
|
ADRIAprime* | 03.07. 16:00 | 2012,12 | -10,90 |
-0,54 |
|
CROBISTR* | 03.07. 16:31 | 174,8784 | -0,03 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 03.07. 16:31 | 96,6018 | -0,02 |
-0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 62,00 € |
0,00% |
288.042,40 € |
PODR | 157,50 € |
-0,63% |
210.609,50 € |
SPAN | 47,90 € |
0,21% |
138.289,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
-0,62% |
104.050,00 € |
ERNT | 194,50 € |
-0,77% |
101.244,50 € |
HT | 30,00 € |
0,00% |
99.522,70 € |
7BET | 15,58 € |
0,39% |
56.791,41 € |
ADPL | 12,90 € |
0,00% |
52.613,15 € |
ZABA | 18,05 € |
0,84% |
38.779,65 € |
KODT2 | 1.600,00 € |
0,63% |
25.470,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.275.070,85 € |
Redovni obveznički promet: | 763.999,86 € |
Sveukupni promet: | 2.039.070,71 € |