Poduzećima iscrpljenima krizom i nedostatkom kapitala za hitne intervencije, rjeđima i za investicije, vjerojatno je važnije čuti što u idućoj godini misle činiti banke nego država. Banke su i ove godine pLivale u Likvidnosti, no malo je tog novca dospjelo do poduzetnika.

Hoće li u 2011. biti više novca za gospodarstvo ili će ga opet istisnuti država koja će trebati tri do četiri milijarde eura za pokriće svojih deficita?
Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste&Steiermarkische banke, priznaje da je dinamika kreditiranja poduzeća ove godine bila manja u odnosu na prethodna razdoblja: Sukladno usporenom oporavku domaćega gospodarstva i smanjenoj domaćoj potražnji, uz manji broj iznimaka uglavnom vezanih uz područje obnovljivih izvora energije, poduzeća su bila dominantno okrenuta financiranju obrtnih sredstava. U 2011. očekujemo zadržavanje brže dinamike kreditiranja poduzeća uz nastavak potražnje javnih poduzeća do laganog oporavka potražnje privatnih poduzeća, procjenjuje Radaković.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, kaže da očekuje rast potražnje države na domaćem tržištu zbog potreba za refinanciranjem dospjelih obveza i financiranjem tekućeg deficita. Iako se država još uspijeva zaduživati na inozemnim financijskim tržištima, razvije li se averzija investitora prema državnom riziku, ubrzani rast javnoga duga može rezultirati porastom traženog prinosa na nova izdavanja u inozemstvu, što bi se prenijelo na domaće financijsko tržište i izazvalo pritisak na rast kamatnih stopa, procjenjuje Adrović. No s obzirom na nisku razinu potražnje privatnog sektora za kreditima i sasvim dostatnu ponudu kapitala na domaćem tržištu nije izgledno da bi moglo doći do istiskivanja privatnog sektora iz kreditnog potencijala banaka zbog eventualnog rasta potražnje države.

Potencijalno negativni utjecaj takvih kretanja odrazio bi se tek na povećanje traženih prinosa na kapital, odnosno kamatnih stopa na kredite ne bude li se potražnja države za kapitalom adekvatno odrazila na rast poslovanja privatnih poduzeća, procjenjuje Adrović. Kaže da je najteže razdoblje prošlo 2009. godine, jer je ove godine veći dio poduzeća uspio konsolidirati poslovanje i tijek novca, no manjem dijelu to nije uspjelo pa se njihovo poslovanje i dalje pogoršava. Prema konsolidiranom dijelu poduzeća ponuda je bankarskih kredita veća od potražnje, što je rezultiralo spuštanjem kamatnih stopa banaka još ove godine, No povećavala se razlika u kamatnim stopama na kredite između najboljih i lošijih poduzeća, zaključuje Adrović.

Prvi čovjek Hypo banke Markus Ferstl kaže da u dijelu financiranja poduzeća u 2011. godini i dalje očekuju relativno sporu dinamiku rasta pLasmana zbog izostanka znatnije investicijske potrošnje poduzeća. Posljedica je to reduciranih očekivanja u pogledu srednjoročne dinamike domaće (pa i eksterne) potražnje, fiskalne neizvjesnosti te pooštrenih parametara rizičnosti.

No pozitivni doprinos može proizaći oživljavanjem investicijskog optimizma povezanog s pristupanjem EU, traženja strateških partnera domaćih poduzeća radi podizanja konkurentnosti kao i nekim posve novim privrednim granama, primjerice, u alternativnoj energiji. U tom kontekstu očekujemo nastavak restrukturiranja poduzeća, uključujući i jačanje aktivnosti preuzimanja i spajanja, što određenim poduzećima s kvalitetnijim poslovnim modelom može povećati kapacitet financijske poluge za financiranje razvoja, tvrdi Ferstl.

Na pitanje neće li država ipak istisnuti poduzeća s tržišta kredita neovisno o kvaliteti projekata, Ferstl kaže da porast državnoga proračunskog deficita u izbornoj godini implicira održavanje pozamašnih potreba javnog sektora za refinanciranjem na razinama od 17 posto BDP-a, s neminovnom posljedicom istiskivanja privatnog sektora iz kreditne aktivnosti. Ipak, vjeruje da će bankarski sektor nastaviti likvidnosno podržavati i javni i privatni sektor gospodarstva.

Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, procjenjuje da se kriza eurozone kratkoročno još neće smiriti, ali ta kretanja ne bi trebala utjecati na hrvatsko gospodarstvo, ni na stabilnost našega financijskog sustava. Bankarski je sustav u Hrvatskoj iznimno visoko kapitaliziran te uza strogu superviziju HNB-a jamči da iz tog sektora sigurno neće biti nikakvih negativnih iznenađenja u sljedećoj godini, Također, ne očekujemo dinamičan rast kredita ponajprije zbog nedostatka odgovarajuće kreditno sposobne potražnje bilo stanovništva ili poslovnog sektora. No 2011. je izborna godina, što utječe na naša očekivanja kad je riječ o reformama, koje opet određuju dinamiku rasta sljedeće godine, ali i u srednjem roku.

Ne očekujemo znatnije ekonomske reforme, osim onih za završetak pregovora s Europskom unijom. Iako su potrebe središnje države za financiranjem relativno visoke, domaće i međunarodne okolnosti ukazuju da kod financiranja ne bi trebalo biti većih problema. Javni će dug rasti, što u srednjem roku nije povoljno. Rast BDP-a mogao bi biti oko 1,4 posto, pri čemu su rizici da on bude i niži, a i viši od toga. Nakon dvije godine pada, taj minimalan rast prije označava vrlo nisku bazu nego početak nekoga dinamičnog ciklusa rasta. Zasad, srednjoročno gledajući, potencijalnu stopu rasta vidimo bliže brojci od dva posto nego povijesnih oko 4,5 posto - nimalo optimistično zaključuje Škreb.

Iako su domaća poduzeća prilično zadužena (mnoga su na gornjoj granici izdržljivosti), novac za malobrojne investicije može jedino stići iz kredita. Zato je visina kamata jedan od najvažnijih elemenata na kojima biznis temelji svoje poslovne planove. No vijesti nisu onoliko sjajne koliko bi poduzetnici željeli da budu. Adrović kaže da je reakcija na strani ponude kamatnih stopa na kredite slabija od očekivane, što znači da se pozitivni impulsi nisu u potpunosti prenijeli na kretanja u realnom sektoru. Uzrok usporene reakcije kamata na kredite na trend pada kamata na depozite nalazimo u povećanju rizičnosti korisnika bankarskih kredita. Osnovna je zapreka za smanjenje cijene kredita u otežanoj naplati potraživanja između poduzeća, a pojačava ga neizvjesnost načina financiranja rastućega javnoga duga.

Problemi s likvidnošću poduzeća u duljem roku prerastaju u problem solventnosti pa se poslovna politika poduzeća usmjerava defenzivno, na održavanje likvidnosti umjesto na razvoj poslovanja. Time se sužava potencijal zapošljavanja u sektoru poduzeća, što prenosi negativne impulse na sektor stanovništva. Rezultat je smanjena potražnja za kreditima banaka, uvjerava Adrović. Ferstl pak tvrdi da nastavak rasta nenaplativih kredita, u kombinaciji s očekivanim porastom Euribor kamata u drugoj polovini godine, upućuje na slabe izglede za bilo kakav znatniji pad kamatnih stopa. Radaković je nešto optimističniji, jer upozorava da je već ove godine bio vidljiv trend stabilizacije aktivnih kamatnih stopa, uz blagu korekciju na niže. Eventualni nastavak tih trendova prije svega će ovisiti o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika. Sukladno navedenom, u nekom bližem razdoblju ipak nije izgledno očekivati njihovo smanjivanje.

Stabilna likvidnost bankarskog sustava, kao i lakši pristup inozemnim izvorima u odnosu na prethodnu godinu, kad su i same pasivne kamatne stope doživjele znatni rast, omogućili su njihovu stabilizaciju i pad tijekom 2010. godine. Daljnja stabilizacija izgledna je i u idućem razdoblju, misli Radaković. Koliko god kamate na kredite skliznule, bude li do toga uopće došlo, to poduzećima neće biti dovoljno podnošljivo, pa će HBOR i u 2011. vjerojatno ostati najtraženijom bankarskom adresom. No prvi čovjek banke Anton Kovačev poručuje da se iz krize ne može izaći bez zajedničkog napora svih uključenih u gospodarski proces, dakle poduzetnika, državnih institucija i banaka. Kaže da je nužno povećati, i to znatno, jer bez pokretanja investicijskog ciklusa nema ni oporavka.

Ove je godine HBOR povećao kreditnu aktivnost 7,7 posto, ali većina je dodijeljenih sredstava služila za rješavanje nelikvidnosti, dok je oko 24 posto ukupne kreditne aktivnosti korišteno za investicije. Stoga posebnu podršku u sljedećoj godini planiramo pružiti inovatorima, izvoznicima i poduzetnicima koji će se kandidirati za sredstva iz pretpristupnih fondova, Stvaranje novih, kvalitetnih proizvoda i povećanje izvoza pretpostavka su za ozbiljniji rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta.

HBOR će kamatne stope nastojati zadržati na ovogodišnjim razinama, a cilj nam je u 2011, godini postići rast kreditne aktivnosti za 25 posto. Također, u idućoj godini želimo izmijeniti omjer kredita namijenjenih ulaganjima u obrtna sredstva, tumači Kovačev. No Adrović upozorava da je snižena potražnja poduzeća za kreditima posljedica neizvjesnosti u vezi s razinom prodaje u budućem razdoblju, neizvjesnosti kalkulacije cijena zbog stalnih izmjena fiskalnih i parafiskalnih nameta te neizvjesnosti naplate dospjelih potraživanja. Jedino u što poduzetnici mogu imati povjerenje jest mogućnost financiranja poslovnog ciklusa, ali to nije dovoljno za pokretanje većih i time rizičnijih projekata.