NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 29.03.2012

Analitičari pojasnili Milanoviću: Hrvatska se rejtinških agencija ne može osloboditi

Intervju premijera Zorana Milanovića za francuski portal France 24 izazvao je snažne reakcije među domaćim ekonomskim analitičarima.

Najviše prijepora izazvale su dvije izjave, o razini javnog duga i stabilnosti kreditnog rejtinga. Na pitanje francuskog novinara o hrvatskom kreditnom rejtingu i izgledima da će se Hrvatska morati obratiti za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) Milanović je pokazao dosta optimizma.

"Rejting nam nije poput nizozemskog ili danskog, ali nije tmuran. Stabilan je. Naravno, Hrvatska je jako ovisna o periodičnim izvješćima rejtinških agencija, što nije dobro i moramo se toga osloboditi", izjavio je premijer.

Hrvatska za sada, nažalost, nema stabilan rejting, smatra ekonomska analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. "Rejting je uz negativne izglede podložan korekciji u neinvesticijski rejting i uvelike je ovisan o mogućnosti Vlade da opravda povjerenje rejtinških agencija i vrati sigurnost među investitore u pogledu sklonosti ulaganja u hrvatske vrijednosnice. Što god mislili o rejtinškim agencijama, i unatoč mnogim objektivnim i subjektivnim kritikama, ostaje činjenica da su one važan sudionik financijskih tržišta i njihove ocjene koriste tržišni sudionici prilikom ocjene investicija i kreditnih sposobnosti", rekla je.


Čekaju se Moody's i S&P
Naime, osnovni je cilj rejtinških agencija neovisno, objektivno i visokokvalitetno ocjenjivanje pojedinih izdavatelja vrijednosnica, dodala je Raiffeisenova analitičarka. "Stoga malo i otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog, umnogome ovisno o stranom kapitalu, ne može se 'osloboditi' utjecaja izvješća rejtinških agencija osim tako da svojom politikom poboljša kreditni rejting i omogući samoj sebi jeftinije financiranje", rekla je Zrinka Živković Matijević.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek podsjeća pak kako nam je rejting za sada potvrdila samo agencija Fitch, a veći Moody's i Standard&Poor's još se uvijek nisu očitovali. "Trenutačno ničiji kreditni rejting nije stabilan, pa tako ni hrvatski. Tim više jer je trenutačno na najnižoj investicijskoj razini", rekla je. Također smatra da nam MMF i nije nužan, ali samo pod uvjetom da se iskoriste stručna znanja i bude političke volje za provođenje reformi.

Naš je rejting relativno nizak u odnosu na razvijenije zemlje EU i takav je, uz određene izmjene, dulji niz godina, tvrdi Hrvoje Šimović, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. "Postoji više kategorija rejtinga. Kad je riječ o rejtingu vezanom uz mogućnost financiranja javnog duga, trenutačna dugoročna ocjena daje nam negativne (BBB-, agencija S&P) odnosno stabilne (Baa3 i BBB; agencija Fitch i Moody's) izglede za financiranje tog duga. To znači da Hrvatsku bez znatnijeg ekonomskog rasta i/ili rezanja javne potrošnje ne očekuju optimistični scenariji za buduće financiranje duga. Trenutačno je stanje još koliko-toliko održivo", napomenuo je Šimović.

Zabrinjavajući tempo
I dok s jedne strane premijer Milanović govori o stabilnom kreditnom rejtingu, s druge se osvrnuo na razinu javnog duga koja doseže 60 posto BDP-a i na "rubu je da postane toksičan", ali mu "izgledi nisu tmurni". Sandra Švaljek ističe kako je trenutačna službena razina javnog duga 45 posto, a ako se tome pribroji dio jamstava za brodogradnju koja bi se ove godine mogla aktivirati, dug se penje na 48 posto. "Ne bih rekla da je to zabrinjavajuća razina. Međutim, problem je u dinamici kretanja javnog duga. Uz proračunske deficite od pet posto na godinu vrlo brzo možete 'dotrčati' do javnog duga od 60 posto. No naš je problem u visini vanjskog i javnog duga. Uz toliku vanjsku zaduženost javni se dug približava kritičnim razinama", pojasnila je.

Valja naglasiti da, unatoč tomu što maastrichtski kriteriji traže da javni dug ne prijeđe razinu od 60 posto, pa bi se u tom slučaju hrvatskih 45 posto moglo smatrati izvrsnim rezultatom, za Hrvatsku na sadašnjoj razini ekonomskog razvoja takvi kriteriji ne vrijede. Kako je rekla Zrinka Živković Matijević, održivi omjer javnog duga i BDP-a u zemljama u razvoju oko 20 postotnih bodova niži je nego u razvijenim zemljama. "To znači da se održivi omjer javnog duga i BDP-a za zemlje poput Hrvatske kreće između 40 i 50 posto. Prema našim procjenama, udjel javnog duga u BDP-u na kraju 2011. premašio je 45 posto, a dodaju li se tome potencijalne obveze, on iznosi 60 posto. Očekivanja za 2012. rastu na 52 odnosno 63 posto BDP-a", upozorila je.

"Nadalje, s obzirom na prinos i gospodarski rast, Hrvatska još uvijek nema održivu fiskalnu politiku nego je uz taj pojam veže Vladin plan da smanji proračunske rashode različitim uštedama uz još uvijek izostanak strukturnih reformskih poteza. Međutim, kredibilitet fiskalne politike umnogome će ovisiti upravo o reformskih potezima Vlade i stvaranju uvjeta za pokretanje održivog gospodarskog rasta", rekla je Zrinka Živković Matijević.

Ključni problem
Problem upravljanja javnim financijama kao ključni ističe i Hrvoje Šimović. Naime, cijena zaduživanja prije svega ovisi o stanju na tržištima kapitala, a ne toliko o kreditnom rejtingu.

"U uvjetima krize došlo je do strašne potražnje za kapitalom na međunarodnom tržištu, a rast potražnje općenito je utjecao na rast kamatnih stopa. Svi se zadužuju skuplje, pa tako i mi, bez obzira na rejting. Nije ista stvar zaduživati se danas u uvjetima krize kad svi traže novac i prije pet do šest godina kada je novca bilo dovoljno, pa je bio mnogo jeftiniji. Kvalitetno upravljanje javnim dugom, koje u Hrvatskoj de facto ne postoji, opaža takve stvari na vrijeme. Nadalje, mi još uvijek nismo ni članica EU ni EMU pa i politički rizik još uvijek postoji. Svakako, može se očekivati da će se ulaskom u EU ostvariti pretpostavke za povećanje rejtinga, ali bez stabilizacije javnih financija do toga zasigurno neće doći", zaključio je Šimović.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2025)(na kraju Q1 - 2025)

(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB CEE Equity +12,85%  4
Capital Breeder +10,92%  3
InterCapital SEE Equity - klasa B A +10,41%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14190 0,01
0,71%
GBP
0,84340 0,00
0,26%
CHF
0,93360 0,00
-0,05%
JPY
162,98000 0,02
0,01%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
129,91 €
29.05.2025
0,39%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 02.06. 15:54  3468,75
9,58
0,28
CROBEX10* 02.06. 15:54  2181,34
5,44
0,25
CROBEX10tr* 02.06. 15:54  2446,82
6,10
0,25
ADRIAprime* 02.06. 15:40  2600,19
9,65
0,32
CROBISTR* 02.06. 183,5299
0,00
0,00
CROBIS* 02.06. 99,1753
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (15:56:45 02.06.2025)
(15:56:45 02.06.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
518,00 €
-1,52%
614.034,00 €
ADRS2
68,40 €
0,29%
252.103,80 €
KODT
3.090,00 €
0,00%
148.330,00 €
HT
41,60 €
-0,95%
138.451,80 €
ZABA
23,70 €
-1,25%
108.157,40 €
SPAN
54,00 €
5,47%
100.251,20 €
PODR
142,50 €
2,52%
98.252,00 €
RIVP
6,04 €
0,67%
67.018,10 €
KODT2
3.000,00 €
-1,32%
62.700,00 €
DLKV
5,60 €
-1,41%
37.257,18 €
Redovni dionički promet:   
1.874.145,86 €
Redovni obveznički promet:   
102.220,89 €
Sveukupni promet:   
3.173.166,75 €