Američki izvoz naftnih proizvoda poskočio je u ožujku na najvišu razinu od 2017. godine, pokazali su podaci tvrtke Kpler, odražavajući pojačanu potražnju europskih, azijskih i afričkih kupaca zbog presušivanja isporuka iz regije uz Perzijski zaljev.

Američki izvoz čistih naftnih derivata, koji obuhvaćaju benzin, teški benzin, dizel i kerozin, dosegnuo je u ožujku oko 3,11 milijuna barela dnevno, pokazali su podaci kompanije za praćenje pomorskog prometa.

To bi značilo da se popeo na najvišu mjesečnu razinu u Kplerovoj evidenciji, s početnom godinom u 2017. godini.

U veljači bio je iznosio oko 2,55 milijuna barela dnevno.

U Europu su američki izvoznici u ožujku isporučili 414 tisuća barela dnevno, gotovo 27 posto više nego u veljači, citira Reuters podatke Kplera.

Američki izvoz u Aziju i više je nego udvostručen, na 224 tisuće barela dnevno, pokazali su podaci, dok su isporuke afričkim kupcima gotovo utrostručene, na 148 tisuća barela dnevno.

"Ti tokovi odražavaju tijesnu svjetsku opskrbu, koja je potaknula izvlačenje barela iz američkog izvoznog središta na obali Meksičkog zaljeva", rekao je za Reuters Kplerov analitičar Matt Smith.

"Što se više poremećaji oko Hormuškog tjesnaca odulje, to će više biti dislokacija na globalnoj razini, što će pak iznuditi otvaranje novih trgovinskih ruta", nagađa Smith.

Američke rafinerije prošli su mjesec isporučile rekordnu količinu goriva na rutama koje su se ranije vrlo rijetko koristile, primjerice, od američke obale Meksičkog zaljeva do Australije. Istodobno su čak i američka tržišta koja inače ovise o uvozu isporučivala gorivo u Europu i druge dijelove svijeta, piše Reuters.

Tako je, primjerice, oko 72 tisuće barela dnevno čistih naftnih proizvoda prošli mjesec isporučivano s američke istočne obale u Europu. Veći obujam goriva tom je rutom, prema Kplerovim podacima, isporučeno samo u rujnu 2024. godine, ukupno 84 tisuće barela dnevno.

Američka istočna obala obično uvozi dizel iz Europe, napominje Reuters.

Sve veće isporuke goriva iz SAD‑a na inozemna tržišta mogle bi pak predstavljati politički problem za predsjednika Donalda Trumpa budući da Amerikanci prvi put u tri godine galon benzina plaćaju preko četiri dolara.

Prosječne cijene dizela na američkim benzinskim postajama dosegnule su gotovo 5,5 dolara po galonu. To se gorivo uglavnom upotrebljava u prijevozu tereta i u industriji, što znači da bi se poskupljenje moglo preliti na sve kategorije proizvoda, od hrane do pokućstva, i tako izbaciti cijelo gospodarstvo iz tračnica.

"Amerikanci već propitkuju zašto ne možemo zadržati svoju naftu, a sada bi broj nezadovoljnih mogao porasti", upozorava analitičar kompanije GasBuddy Patrick De Haan.

Američki ministar energetike Chris Wright višekratno je poricao glasine da bi SAD mogao ograničiti izvoz nafte i plina. Naftne grupe i prije su lobirale protiv takvih ograničenja, čak i nakon ulaska ruskih postrojbi u Ukrajinu, tvrdeći da bi zabrana izvoza rezultirala smanjenom preradom u SAD‑u i skokom cijena goriva.

Za izvoznike goriva odluka o prodaji na domaćem odnosno na inozemnom tržištu svodi se na marže, napominje Reuters.

Iako su američke cijene goriva poskočile, još nisu dosegnule razinu koja bi uništila potražnju, ističe Kplerov analitičar Smith.

Usprkos višim cijenama, potražnja za benzinom u SAD‑u prošli je tjedan iznosila 8,69 milijuna barela dnevno i bila je oko 191 tisuću barela dnevno viša nego u istom lanjskom razdoblju, a porasla je i potražnja za dizelom i kerozinom, pokazali su u srijedu podaci ministarstva energetike.