Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, no blago jer su ulagači oprezni nakon velikih oscilacija burzovnih indeksa tijekom tjedna.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer skočio 3,7 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 7.940 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,51 posto, na 20.667 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 7.156 bodova.

Većina azijskih burzi pala, kineske porasle

A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu oko 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao gotovo 3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,5 i 0,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu su, pak, porasle između 0,4 i 1,5 posto.

Rast kineskih tržišta zahvaljuje se, kažu analitičari, kupnji dionica od strane državnih investicijskih fondova, koji na taj način podržavaju tržište.

Ni SAD, ni Kina ne popuštaju

Ostale azijske burze prate jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks potonuo 2,5 posto, S&P 500 oko 3,5, a Nasdaq indeks 4,3 posto.

Tako su ti indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnog dana, kada je S&P 500 skočio povijesnih 9,5 posto, a Nasdaq više od 12 posto.

Nakon što je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu recipročnih carina na 90 dana, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.

No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto, 125 posto recipročnih carina i prethodnih 20 posto vezanih uz krizu s fantanilom.

Kina, pak, na uvoz američke robe od jučer primjenjuje carinu od 84 posto, uz prethodnih 20 posto na određenu skupinu proizvoda, te poručuje da neće popustiti.

Rasprodaja američkih obveznica

U fokusu ulagača je i rasprodaja američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 4,475 posto. To predstavlja tjedni rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno od 2001. godine.

Analitičari kažu da rasprodaja obveznica i pad dolara pokazuju da je uzdrmano povjerenje u najveće svjetsko gospodarstvo.

„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad tečaja dolara i tržišta obveznica nikada nije dobar znak. Ovakav pad nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više", kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki Capital.com.