Svatko tko ulaže ili planira investirati svoju financijsku imovinu učinkovitije, uvijek razmišlja o pravom trenutku za ulaganje. Ulagači na svojem početku pokušavaju pronaći dno i vrh tržišta kako bi najviše izvukli iz njega. Ideja je vrlo privlačna i čini se vrlo logična - bilo bi savršeno upravljati svojom financijskom imovinom na ovaj način. No, u stvarnosti je to "borba s vjetrenjačama".

"Ulagači su izgubili puno više novaca pripremajući se za korekcije ili pokušavajući ih predvidjeti, nego u samim korekcijama." Peter Lynch

Nitko ne može predvidjeti trendove

Preduvjet za uspješno ulaganje je dobro upamtiti osnovna pravila. U suprotnom, biti ćete stalno iznova nezadovoljni svojim ulaganjima te nećete zaraditi odličnu dobit koju Vam nude tržišta.

Postoji nekoliko razloga za ovu neospornu činjenicu. Za početak, tu su naše prirođene kvalitete i osjećaji, te manjak informacija ili čovjekova nemogućnost da procesuira njihove velike količine.

Na kraju, razlog je i sama priroda ekonomije i društva. Kao i u ljudskoj psihi, ne postoje konstantni odnosi u ekonomiji gdje jedna akcija uvijek rezultira određenom reakcijom.

Prevelika samouvjerenost i strah od gubitka su osjećaji koji dominiraju umovima većine ulagača, posebno onih koji tek počinju ulagati. To su tzv. kognitivna ograničenja mozga i ona su najveći neprijatelj uspješnih ulaganja.

Faktori slabijih postignuća aktivnog upravljanja  prikazani su u brojnim studijama bihevioralne ekonomije i financija koje ne gledaju na ekonomiju kao egzaktnu ili racionalnu znanost, već kao područje pod utjecajem subjektivnog ljudskog odlučivanja baziranog na psihološkim motivima.

U praksi to znači da 95% europskih aktivno upravljanih vlasničkih fondova, fokusiranih na globalne dionice, nisu nadmašili index globalnog tržišta dionica - S&P Global 1200 Index - u zadnjih 10 godina.

Pasivno ulaganje

Mnogi ekonomisti SAD-a u studijama koje se bave odnosima između ponašanja ulagača i postignutih rezultata potvrdili su da aktivni ulagači dugoročno imali manje prinose od tržišnih. Uz krive odluke tome su pridonijeli i veći troškovi aktivnog upravljanja ulaganjima.

Ovo se, također, odnosi na ulagače koji posjećuju svoje račune češće kako bi provjerili status svojih ulaganja. Pri svakom pregledavanju računa javlja se pobuda da se intervenira u ulaganja.

Razlika između rezultata tržišta i aktivnog ulagača - "Behavior gap" Carla Richardsona koji je postao financijski prihvaćen i slobodno preveden kao gubitak izazvan ponašanjem

Gore spomenute studije pokazale su da se godišnji gubitak ulagača u odnosu na postignute prihode tržišta zbog nepotrebnih odluka kreće negdje između -1.17% i -4.17%.

Na osnovu ovih studija, u Finax-u smo kreirali Inteligentno investiranje i odlučili se za pasivno ulaganje. Doista, eliminacija ljudskog odlučivanja i automatizacija ulaganja vodi ka smanjenju rizika i troškova koji su zajedno iz dugoročne perspektive glavni faktori uspješnog ulaganja.

"Za uspješno ulaganje, važno je razdoblje provedeno na tržištu, ne tempiranje tržišta."

Najvažniji i najutjecajniji faktori određivanja uspješnosti ulaganja su investicijski period, ispravna raspodjela (ulagački sastav), raznolikost (podjela rizika), te redoviti rebalans.

U Finax-u shvaćamo važnost ovih parametara i zbog toga na njih stavljamo glavni naglasak prilikom biranja ulaganja.

Na početku registracije svaki će potencijalni ulagač biti upitan o njegovoj namjeri ulaganja i profilu rizika. Na osnovu odgovora na ova pitanja, jedinstven robo-savjetnik algoritam odabrat će odgovarajući portfelj precizno raspoređen prema ulagačevom profilu rizika.

Ako ste oprezna osoba koja se boji pada ulaganja, bit će Vam dodijeljena više konzervativna strategija sa većim omjerom obveznica. Fluktuacije u takvom portfelju su znatno manje nego u onom s većim brojem dionica.

Izbor određenog portfelja je, nadalje, podređen očekivanom trajanju ulaganja. Algoritam je programiran kako bi na temelju povijesnih statistika Finax-ovih Inteligentnih investicijskih portfelja, što sigurnije postigli pozitivan prinos u investicijskom razdoblju koje ste odredili.

Rizik tržišta je oduvijek bio zbrinut vremenom

Pod rizikom tržišta smatramo pad vrijednosti ulaganja koja brine većinu. Zbog njega, odugovlačite sa ulaganjem ili nepotrebno dirate portfelj, što znači da ne zarađujete.

Rizik tržišta se smanjuje prolaskom vremena, kao što pokazuju činjenice u potonjoj tablici.

Što više vremena ostavite da Vaša ulaganja rade, manje su šanse da ćete ih izgubiti. Slično tome, Vaše zarade rastu brže s većim vremenskim razdobljem zahvaljujući složenoj kamati.

Koliko već dugo razmišljate o ulaganjima? Kada ste prvi puta došli na ideju stavljanja sredstava na stranu kako biste mogli uložiti u nešto? I uvijek ste našli ispriku, zar ne?

Ako je to bilo prije 5 godina izgubili ste revalorizaciju od 55% (9.2% godišnje). Ili je to možda bilo prije 10 godina kada ste bili uvjereni da će tržište pasti još niže? Imali ste pravo, palo je još niže, ali to svejedno nije ništa promijenilo u razboritosti samog ulaganja. Da ste tada uložili, danas biste imali skoro tri puta više novca (aprecijacija - povećanje kapitala 187%, 11.1% godišnje).