NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

MIROVINSKI FONDOVIObjavljeno: 29.02.2016
Interes za projekte države postoji, ali nije bezuvjetan

Interes za projekte države postoji, ali nije bezuvjetan

Hrvatski su mirovinski fondovi zainteresirani za projekte kojima država želi smanjiti proračunski deficit i javni dug, no taj interes nije bezuvjetan, a u mogućim ulaganjima fondovi žele imati i kontrolu nad korporativnim upravljanjem, istaknuli su u ponedjeljak čelnici četiri obvezna mirovinska fonda.

Na konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati fondova u 2015., predsjednik te Udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić je kazao kako dogovora s Vladom o sudjelovanju fondova u tim projektima još uvijek nema, ali da se o tome razgovara. 

"Mi smo iskazali svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja, gdje će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća", rekao je Vlaić. 

Dodao je da se s Vladom razgovara i o problemu HAC-a, ali da "još nema nikakvih zaključaka". "Mi se zalažemo za IPO, vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bi to mogli i kupiti", rekao je Vlaić, dodajući kako mirovinski fondovi, sukladno zakonu, u infrastrukturu mogu uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju, što trenutno za sva četiri fonda iznosi oko 10,75 milijardi kuna.

Podsjetio je i da su mirovinski fondovi sudjelovali i u proces koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo. "Proučili smo cijeli sustav autocesta u Hrvatskoj i imamo veliku ekspertizu. Ako bi ulagali u autoceste, svakako bi željeli imati i kontrolu nad upravljanjem, a kada bi ušli u taj projekt zalagali bi se za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa, koji danas čini tek 10-tak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama", rekao je Vlaić.  

Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja je, pak, kazao da fondovi i u drugim projektima države, osim kao ulagatelji, mogu biti od velike pomoći i kroz svoju ekspertizu i kroz korporativno upravljanje, jer dosadašnje iskustvo govori da se poslovanje tvrtki u čije su vlasništvo ušli poboljšalo.

Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani i za eventualna ulaganja u HEP, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku i dr.

No, podsjećaju i da im zakon brani da izravno sudjeluju u rješavanju problema nekretnina u državnom vlasništvu.

Općenito, rekao je Dinko Novoselec iz Allianz ZB-a, fondove zanimaju sve ispravno strukturirane transakcije u kojima interes imaju i njihovi članovi i druga strana. "Razgovaramo o svim tim projektima, no nužni uvjet da se fondovi u njih uključe je da oni budu u interesu naših članova i nećemo u njih ulaziti dok se u to ne uvjerimo", poručio je Novoselec.

I čelni čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac ističe da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan niti će odluka biti zajednička. "Svatko od nas će raditi na tome da se ti projekti dobro strukturiraju, ali će tek onda donositi odluku svatko za sebe, u interesu članova svog fonda, a ne zajednički, kao holding", kazao je Grbavac.

Još nije vrijeme za dizanje doprinosa

Čelnici društava koji upravljaju obveznim mirovinskim fondovima ističu i da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, već dapače ističu da se ona moraju povećati.

"Mirovinski su fondovi još prije pet godina stavili na javnu raspravu prijedlog da se doprinos za drugi mirovinski stup poveća za jedan postotni bod, na 6 posto, a postupno na razinu od 10 posto, dakle da polovica iznosa mirovinskog doprinosa ide u prvi, a polovica u drugi stup. No, za sada o tome nismo razgovarali s Vladom, jer znamo što bi to u ovom trenutku značilo", rekao je Novoselec.

Vlaić je upozorio da će problem isplate mirovina biti sve veći s obzirom i na alarmantne demografske podatke za Hrvatsku, a posebice predviđanja. Tako bi se do 2030. godine broj radno aktivnih osoba u Hrvatskoj mogao smanjiti za gotovo 385 tisuća, a broj umirovljenika porasti za više od 207 tisuća, čime bi sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika od 1:1,15, mogao pasti i ispod 1:1, odnosno moglo bi se uskoro dogoditi da imamo više umirovljenika nego zaposlenih. 

Imovina veća od 74 milijardi kuna

Drugi mirovinski stup, dodao je, upravo služi tome da se ublaže deficiti u mirovinskom sustavu i efekti negativnih demografskih kretanja, a trenutno u Hrvatskoj u drugi mirovinski stup doprinose uplaćuje više od 1,73 milijuna članova, dakle više i od ukupnog broja zaposlenih.

Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto hrvatskog BDP-a. Od tog iznosa 49,02 milijarde kuna čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde kuna je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Naime, prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno (umanjeno za inflaciju) 3,65 posto.

Glavnina imovine fondova, gotovo 54 milijarde kuna (72 posto) uloženo je u državne obveznice, dok je domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, u čemu je samo lani ostvaren rast od milijardu kuna. Naime, mirovinski su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation, podsjetio je Vlaić. 

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
27.03.2024
-0,67%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €